Vatikanska banka u novom ruhu

g2998

Podstaknut posjetom ruskog predsjednika Vladimira Putina Vatikanu pre dva dana, odlučio sam da napišem par riječi o zaokretu “politike” Vatikana od izbora novog pape. Naime, već duže vremena posebno pratim sve što se dešava u Vatikanu od kako je papa Benedikt XVI odstupio sa trona iz “zdravstvenih razloga”.  On je četvrti papa koji je “podnio ostavku”, a pre njega  je to učinio papa Grgur XII. davne 1415. godine. U svijetlu tenzija i teških političko – ekonomskih dešavanja u svijetu ova odluka da se jedan papa povuče je svakako iznenađujuća pa makar bila i iz zdravstvenih razloga. Ono što ja mislim da je i pored zdravstvenih problema natjeralo Benedikta XVI da odstupi, jeste sve više pritisaka javnosti zbog skandaloznih poslova Vatikanske banke poznate i pod nazivom Institut za religiozne poslove  (Istituto per le Opere di Religione – IOR). Katolička crkva je jedan od najvažnijih stubova na koje se osim Italije  oslanjaju i mnoge druge zemlje. Ova institucija je svakako najpoznatija po svom vjerskom radu, ali je daleko aktivnija u bankama nego u crkvama. Vatikan ne samo da ima sopstvenu banku, već posjeduje i značajne pakete akcija u drugim najvećim svjetskim bankama. Apsurd svega toga je da je Crkva koja se zalaže za mir i čovekoljublje najveći pojedinačni akcionar fabrike lakog naoružanja – Berete. Naime, fabrika oružja Pjetro Bereta LDT ( jedna od najstarijih i najvećih fabrika oružja na svijetu) pod upravom Bereta Holdinga. Najveći udio vlasništva u Holdingu ima Hugo Gasali Bereta, a odmah poslije njega je IOR ili Vatikanska banka.

Afera koja je pokrenula lavinu događaja koji su prethodili povlačenju pape Benedikta XVI je afera “Sobar” ili “Vatiliks” zbog sličnosti sa aferom Vikiliks. Papin lični sobar koji je uhapšen u ovoj aferi je optužen za curenje povjerljivih papinih dokumenata koji sadrže najviše podatke o samoj korupciji i pranju novca preko Vatikanske banke. “Postoji veliki rizik da način na koji posluje IOR, bez preciznog navođenja pravih klijenata, može biti upotrebljen kao paravan za prikrivanje nezakonitih transakcija”, napisali su tužioci u dokumentu koji je objavio dnevnik Korijere dela sera. Sve ovo upućuje na dodatne razloge zbog kojih se povukao papa Benedikt XVI. Cijela afera je tek nedavno došla u fokus, a dosadašnje jedine žrtve su samo pojedini visoki funkcioneri, kao što su direktor Paolo Ćiprijani i njegov zamenik Masimo Tuli koji su dali ostavke.  Sama banka nije pretrpjela nikakve posljedice. Tužioci su do afere došli prateći transfer od 23 miliona evra iz Vatikanske banke italijanskoj kreditnoj kompaniji Kredito artiđano u septembru 2010. Tri miliona evra zatim su prebačena u Banku del fućino, a 20 miliona u JP Morgan u Frankfurtu. U pomenuto vrijeme papa Benedikt XVI je još uvijek bio na dužnosti.

414657

Nakon dolaska pape Franje stvari počinju da se odvijaju u drugom pravcu i dolazi na neki način do svojevrsnog zaokreta i bar prividnog čišćenja unutar Vatikana. Kako je vrijeme prolazilo to “prividno” je sve češće bivalo jako vidljivo. U prilog ovome Korijere dela sera  početkom oktobra mjeseca ove godine piše o tome kako je Vatikanska banka nakon zahtjeva Pape Franje za istragom zatražila ukidanje preko 900 računa od kojih su neki služili i za finansiranje terorističkih aktivnosti. Takođe pored toga, IOR je odlučio da zatvori račune diplomatskih misija Irana, Iraka i Indonezije nakon što je otkriveno “ubacivanje i povlačenje velikih suma novca”, čak do pola miliona evra prilikom samo jedne transakcije. Nakon 70 godina ovo je prvi izvještaj koji je Vatikanska banka izdala i u kome se takođe vidi da imaju 18.900 računa, odnosno 6,3 milijardi evra aktive. Kompletan zvještaj možete preuzeti OVDJE na engleskom jeziku. Broj korisnika se nalazi  na strani 9, dok se na stranama 22, i 23, nalazi okvir za borbu u svrhe prevencije pranja novca za terorističke aktivnosti. Dakle prema ovome možemo vidjeti da su se stvari bitno promjenile sa dolaskom novog pape, a da li će tako i ostati pokazaće nam vrijeme.

BUSINESS-Vatican-Bank

                                                                                  Klikni na sliku za uvećanje.

Po svemu ovome što vidimo Vatikanska banka zaista raspolaže velikim novcem, ono što je interesantno nama sa prostora bivše Jugoslavije je porijeklo djela tog novca koji se vezuje uz aferu “Alperin protiv Vatikanske banke”. Naime, dovoljno je samo reći da je američki advokat Džonatan Livi zatražio da Vatikan pokrene istragu o “ustaškom blagu”, vrijednom 80 miliona dolara, opljačkanom od Srba, Jevreja i Roma iz nekadašnje Jugoslavije, a koje se krije baš u trezorima Vatikanske banke. U prilog postavljam izgled tužbe.

Što se mene tiče prvi put sam počeo zaista da poštujem jednog papu i da pratim njegov rad. Upravo je papa Frančesko/Franja  pored Putina odigrao jednu od ključnih diplomatskih uloga u smirivanju SAD u želji za ratnom intervencijom u Siriji. Takođe, ranije ove godine imao je nekoliko gestova vrijednih pažnje kojima je kritikovao kapitalizam i pokazao svoj karakter kao čovjeka na pravcu “za ljude, mir i čovječanstvo”. Ovom mom razmišljanju upravo doprinosi i srdačna posjeta predsjednika Rusije Vladimira Putina Vatikanu, gdje je papa na prijemu  bez ustručavanja poljubio pravoslavnu ikonu, što baš i nije bilo svojstveno njegovim prethodnicima. Osim ovoga treba napomenuti i to da je papa odlučan pri stavu da je Kosovo sastavni dio Srbije, što potvrđuje činjenica da Vatikan ni do danas nije priznao Kosovo* i ne planira do daljnjega. Svojim stavom naravno ne želim da aboliram odgovornost Vatikana i  odnos koji je Sveta Stolica kroz istoriju imala prema srpskom narodu, a  pogotovo u periodu Drugog svjetskog rata i raspada SFRJ, ali se nadam se da će papa i Vatikan nastaviti ovako da se ponašaju i u budućnosti zbog mira i boljeg svijeta, jer to je ono što se od jedne religije kao što je katoličanstvo upravo i očekuje.

Advertisements